Pored sunca, u zimskim mjesecima nam najviše nedostaju – vitamini. Vrijeme je da povratite snagu i zdravlje i spremni dočekate proljeće. Izvrstan prirodni izvor je mikrozelenje koje možete bez puno muke uzgajati i kod kuće.
Suvremeni način života donosi i nove potrebe, između ostaloga za zdravijim životom i većom povezanošću s prirodom i kada smo unutar svoja četiri zida. To je rezultiralo urbanim visećim vrtovima na zidovima balkona i žardinjerama u kojima inače sadimo cvijeće, kao i uzgojem začina, a u novije vrijeme i mikrozelenja.
Mikrozelenje ili ‘mikrići’ kako ih neki zovu je funkcionalna hrana – mlade klice tj. izdanci korjenastog povrća, aromatičnog bilja i žitarica koje se mogu jesti nekoliko dana nakon sadnja sjemena, čim se pojave prvi listovi. Mikrozelenje nije isto što i klice: one se stavljaju na tanjur čim se pojave korijeni, a mikrozelenje je spremno tek kad mu narastu i zeleni izdanci. Dakle, mikrozelenje je faza u rastu neke kulture koja dolazi nakon klice.
Davnih 1980-ih kuhari jednog restorana u San Franciscu počeli su svojim jelima dodavati mlade zelene klice iz različitih kultura, a to se posjetiteljima restorana toliko svidjelo da se ovaj jednostavni a moćni “life hack”, tj. ‘mikrići’ počeo koristiti i u drugim američkim državama, a uskoro izvan ove zemlje.
PREDNOSTI MIKROZELENJA
Osim što je ukusno, mikrozelenje je također nevjerojatno korisno. Činjenica je da klice sadrže maksimalnu količinu minerala, vitamina, proteina i aminokiselina, koja se smanjuje kako biljka sazrijeva: koncentracija korisnih elemenata u mikrozelenju je, prema istraživanjima, do 40 puta veća.
Enzimi omogućuju bolju apsorpciju hrane, antioksidansi usporavaju proces starenja stanica i ubrzavaju njihov oporavak, jačaju imunološki sustav, klorofil pomaže u zasićenju krvi kisikom. Osim toga, svako mikrozelenje je bogato C, A, E, K, beta-karotenom i luteinom.
I ono što je svakako bitno jest da su okusi mikrozelenja znatno intenzivniji nego u odrasle biljke.
Gotovo da nema kontraindikacija za korištenje mikrozelenja, pa ga gotovo svi mogu uključiti u prehranu. Mikrozelenje se osjeća sjajno u domu: kako na prozorskoj dasci, tako i na balkonu i na polici ispod fitolampe. Stoga ga svakako pokušajte sami uzgajati kod kuće: dobivat ćete vitamine tijekom cijele godine i nećete trošiti novčiće na to.
KOJE MIKROZELENJE MOŽETE UZGAJATI?
Puno je vrsta koje možete uzgajati kao mikrozelenje u svome domu: ciklu, potočarku, rukolu, rotkvicu, daikon, amarant, špinat, leću, grašak, pšenicu, zob, ječam, suncokret, lucernu, korijander, crveni kupus, senf, bosiljak, zeleni grašak, brokulu…
Mikrozelena brokula sadrži gotovo pet puta više vitamina C nego odrasli kupus, u mikrozelenju puno proteina i sulforafana – spoj koji djeluje antikancerogeno i antibakterijski. Posebno se preporučuje za prevenciju ateroskleroze i jačanje krvnih žila. Izuzetno puno vitamina C i E ima u mikrozelenju crvenog kupusa i rotkvice, rikula je bogata jodom, a gorušica rutinom, održavajući elastičnost stjenki krvnih žila.
Klice graška su nevjerojatno nježne i transformiraju okus salata i priloga. Suncokretovo mikrozelenje miriše na svježe biljno ulje, što ga čini idealnim za salate od povrća. Rotkvice imaju oštro-ljuti okus, a onima koji to vole, svidjet će se i mikrići senfa ili rikule: jelima će dodati pikantnost.
Sjeme rajčice, patlidžana, paprike i krumpira NISU prikladne za uzgoj mikrozelenja.
GDJE NABAVITI MIKROZELENJE
Odaberite sjeme na provjerenim mjestima: trgovini zdrave hrane, eko-trgovini, vrtlarskom hipermarketu, trgovini vegetarijanske hrane…
Provjerite je li sjeme organsko i da nije tretirano kemikalijama: otrov jednostavno neće imati vremena izaći iz klica za nekoliko dana. Čuvajte sjeme u zatvorenim posudama, po mogućnosti na temperaturu od 1 do 5 C. Važno je da vlaga ne uđe u posudu, inače će sjeme početi klijati ranije nego što ste planirali.
Bolje je potopiti velike sjemenke prije sadnje kako bi njihova ljuska postala mekša i klice se brže “izlegle”. Lucerna se primjerice drži u vodi nekoliko sati, a korijander – cijelu noć.
KAKO UZGAJATI MIKROZELENJE U ZEMLJI
Stavite malo vlažnu, rahlu zemlju u malu posudu u sloju od oko 5 cm. Stavite sjeme na vrh u skladu s uputama. Lagano pritisnite sjeme dlanom i pospite tankim slojem zemlje.
Pošpricajte tlo bocom s raspršivačem, prekrijte prozirnom folijom i ostavite na toplom mjestu: dok se ne pojave izdanci, razina osvjetljenja nije važna, ali nakon toga svakako uklonite foliju i stavite mikrozelenje na sunčano mjesto – na prozorsku dasku ili ispod fitolampe.
Po potrebi zalijevajte mikrozelenje, provjeravajući vlažnost tla. Kako biste izbjegli “poplavu”, napravite rupe za drenažu na dnu posude. Ako nekoliko puta dnevno pažljivo navlažite tlo raspršivačem, takve opasnosti neće biti.
KAKO UZGOJITI MIKROZELENJE BEZ ZEMLJE
Za uzgoj mikrozelenja zapravo vam nije potrebna zemlja. U trgovinama i na tržnicama naći ćete alternative zemlji: kokosov supstrat, tepihe od jute, lana ili konoplje. Microgreens dobro raste čak i na gazi ili pjenastoj gumi.
Kokosov supstrat
Dobro zadržava vlagu, sadrži sve tvari potrebne za uzgoj mikrozelenja, sterilan je od štetnih mikroorganizama i ima uravnotežen pH. Obično se prodaje u briketima koje je potrebno napuniti vodom. Nakon toga se proizvodi gotov supstrat zapremine 4-25 litara.
Stavite komad tkanine u posudu s rupama i navlaženi supstrat na vrhu. Na njega posijte sjeme i prskajte ga prskalicom svaki dan.
Tepisi od jute
Izvrsna alternativa kokosovom supstratu. Ove ‘prostirk’ izrađene su od prirodnih vlakana jute, što pruža povoljno okruženje za sjeme: ne trunu i dobro su prozračene. A supstrat ne ostavlja prljavštinu na klicama i vrlo je jeftin. Često se može vidjeti u gotovim setovima za uzgoj mikrozelenja.
Supstrat je potrebno izrezati na veličinu posude sa stranicama u koje se stavlja. Nakon toga, prostirka se navlaži, sjeme se položi, ponovno navlaži, a posuda se prekrije filmom ili drugom prostirkom dok se ne pojave klice.
Sintepon
Pjenasta guma ili sintetičko platno sintepon također dobro zadržava vlagu i ne postaje zaražen patogenim organizmima. Neki jednostavno naprave proreze u njemu, sakriju sjemenke u njemu, kao u rupicama, zalijevaju ih, a zatim svakodnevno vlaže materijal dok se suši.
Gaza ili vata
Proces uzgoja mikrozelenja ovdje je sličan: komad gaze treba saviti u nekoliko slojeva, staviti na dno posude, navlažiti, posijati, poprskati raspršivačem, pokriti istom gazom i pričekati klijanje. Umjesto gaze možete uzeti vatu ili papirnate ručnike: najvažnije je paziti da ostanu vlažni.
