Dizajn interijera, pored estetike i funkcionalnosti, ima i zadaću stvaranja osjećaja boravkom u nekom prostoru. Sve o ovoj manje poznatoj a bitnoj dimenziji dizajna doznajte u kolumni za koju piše arhitektica Adela Tea Bingula (poznatija pod aliasom Tea Motti Mind Design), profesorica u školi za dizajn interijera Mirjana Mikulec.
Je li vam se ikada dogodilo da uđete u neki prostor i osjetite potpuni mir? A postoje li prostori u kojima se osjećate nervozno i jedva čekate otići? To nije bez razloga, jer ono što stoji iza dizajna interijera daleko je bitnije od samog stila ili mode. Dizajneri su najčešće viđeni samo kao tragatelji za ljepotom, no iza kulisa dizajna kriju se mnogo bitnije funkcije.
Dizajneri ne stvaraju samo prostor, već i osjećaje koje ćete iskusiti kada u taj prostor uđete. O osjećajima tj. senzacijama još se uvijek ne govori dovoljno. Čini se da su manje vrijedni jer nisu materijalni, no oni su zapravo ono što dizajn čini dobrim ili ne.
Uređenjem prostora ne manipuliramo samo pokret kroz prostor, već i motivaciju, procese odlučivanja, osjećaj ugode ili neugode, sigurnosti, itd. Psihologija dizajna ima izravan utjecaj na vašu podsvijest, emocije i percepciju te bi kao takva trebala biti jedan od najbitnijih kriterija u uređenju. Odgovornost i posao stručnjaka jest znanje kako uočiti ključne osjetilne parametre i preslikati ih u prostor, bilo privatni ili komercijalni.
Stil i moda zapravo su samo okvir koji postavljamo kako bismo pobudili određene akcije, reakcije, stanja i procese. Drugim riječima, dizajn je fizičko sredstvo kojim manipuliramo (rukovodimo) našim psiho-fizičkim stanjima. Samim time, značaj koji pridajemo dizajnu svakog prostora dobiva na velikoj vrijednosti, a to je ono što svojim učenicima pokušavam prenijeti na smislen način.
Osim ključnih čimbenika kao što su sigurnost, društvena povezanost, lakoća kretanja, ventilacija i senzorna stimulacija, dizajneri paze i na konkretnije mjere kao što su: svjetlost, boja, refleksija, forma, kompozicija i dr.
Ti parametri, ovisno o tome na koji način ih koristimo, mogu unijeti pozitivne osjećaje kao što su mir, radost, poletnost i sigurnost, ali i one negativnije kao što su strahopoštovanje, nemir, stres i drugi, u naš prostor.
Iako se nekada čini da ne možete točno znati zašto se osjećate tako kako se osjećate u pojedinom prostoru, profesionalni dizajner će znati. On će dapače osmisliti svoj dizajn – prema vašim potrebama. Psihološke efekte u dizajnu ne možemo vidjeti niti dodirnuti, ali oni imaju izravan utjecaj na naša psihofizička stanja, ponašanje i raspoloženje.
Stoga posao dizajnera interijera nije nimalo lak zadatak, jer osim za ljepotu, funkcionalnost i sigurnost, postaju direktno odgovorni i za to kako ćemo se osjećati u prostoru i kakva stanja će u nama taj prostor stvarati.
Dobro poznavanje psihologije prostora može dovesti do bolje produktivnosti, veće prodaje te bržeg oporavka od stresa. Iako eksplicitnih smjernica za dizajn još uvijek nema mnogo, postoje načini kako naučiti preslikavati najmoćnije osjećaje u forme i oblike te kako razviti osjetljivost na te najfinije vrijednosti dizajna.
Upravo taj bitan aspekt pokušavam približiti svojim učenicima, budućim stilistima interijera u školi Mirjane Mikulec.
