Imali ste naporan dan i jedva čekate vratiti se doma, leći u krevet i utonuti u zemlju snova… ali, znate li što su zapravo snovi i na koji način funkcionira spavanje?
Kada promatramo ljude iz određene perspektive, čini se da postoje dva različita stanja postojanja: spavanje i budnost. Gledajući pobliže ta dva stanja, postaje jasno da spavanje nije homogen entitet, već se sastoji od dvije različite faze: REM faze i non-REM sna.
Odrasli ljudi provedu oko dvije trećine svog dana budni. Ovo stanje karakterizira određen stupanj fizičke aktivnosti, mozak je aktivan i razmišljamo analitički na strukturiran i razumljiv način, a naše pamćenje funkcionira normalno. Broj otkucaja srca i disanja može varirati ovisno o trenutku, a oči se brzo kreću kako bi dobili što više vizualnih informacija iz okoline.
Non-REM spavanje je vrlo različito od tog budnog stanja. Tihi smo, mišići odmaraju te iako je aktivnost mozga na najnižem nivou, misaoni sadržaj je i dalje strukturiran i analitički kao i tijekom budnosti. Osjetilno-motorička iskustva iz okoline ovise o dubini sna. Postoje različiti pragovi buđenja. Kod non-REM spavanja broj otkucaja srca i disanja su redoviti, a pokreti očiju su odsutni.
S druge strane, tijekom REM faze spavanja tijelo je obično tiho i mirno, a aktivnost mišića blokirana. Mozak je aktivan, ponekad i više nego za vrijeme budnosti, ali centri aktivnosti su drukčiji. Misli su bizarne i hiperasocijativne, a memorija je umanjena. Broj otkucaja srca i disanje su nepravilni, tjelesna temperatura nije dobro kontrolirana, pokreti očiju su brzi. U toj fazi sanjamo.
Znači, jednu trećinu vremena provodimo spavajući, a unutar tog vremena tek jednu četvrtinu provodimo u REM fazi. Oko dvije četvrtine otpada nA non-REM fazU I 5 % do 10% budnu faz. Da zakompliciramo još više, non- REM faza je podijeljena na dubok i lagan san, uz to da dubok san okupira oko jedne trećine ukupnog vremena non-REM spavanja. Čini se da postoji zakon “jedne trećine”: jedna trećina vremena za spavanje, jedna trećina vremena za spavanje i sanjanje te jedna trećina za vrijeme provedeno u dubokom snu.
Sve ove trećine pokušavaju pronaći ravnotežu: kad se spremamo za počinak, postupno se odvajamo od okoline i na kraju ulazimo u kraljevstvo snova.
Inače, spavamo u pet faza. Spavanje započinje fazom koja se naziva sinkronizirano spavanje. U prve dvije faze spavamo laganim snom, u trećoj i četvrtoj dubljim, a nakon toga slijedi REM faza u kojoj najdublje sanjamo. U REM fazu ulazimo nakon 90 do 110 minuta od početka spavanja. REM spavanje dolazi nakon svakog ciklusa non- REM spavanja. Cijeli ciklus se ponavlja četiri do pet puta tijekom noći. Snovi se najčešće javljaju u REM fazi sna, iako možemo sanjati i u drugim fazama.
REM faza je važna za stvaranje dugoročne memorije i znanstvenici smatraju da pomaže u nesvjesnom procesu učenja. Duboke faze sna pomažu u kognitivnom učenju i uvelike nam olakšavaju pronaći rješenja za komplicirane zadatke.